MINDFULNESS - povijest i primjena

Mindfulness ovo, mindfulness ono; Mindfulness tu, tamo i onamo!

Što god tražim iz područja psihologije na sveznajućem Google-u, u oči mi upadnu kao vinske mušice slijepljena uz mlado vino, dva do tri članka o Mindfulnessu. Na koncu me zaintrigirao taj pojam i sve što u sebi krije. Pitala sam se da li je to samo pomodna tvorevina nekog poput Dr. Frankensteina sastavljena od svega i svačega da bi se mase ljudi zainteresirale za neku ćiri-biri metodu koja će im otkriti tko su oni zapravo i koji je njihov smisao na ovom svijetu.

Pozitivno me iznenadilo saznanje da je Mindfulness daleko više od toga i da vuče korijenje od drevnih religija Budizma i Hinduizma, ali u njoj se mogu naći elementi Judaizma, Kršćanstva i Islama. U današnjim je znanstvenim krugovima u zapadnom svijetu to priznata znanstveno utemeljena metoda meditacije koja služi za održavanje stanja psihološke dobrobiti.

Što je to Mindfulness?

Jedna od definicija Mindfulnessa, a sve na koje sam naišla u sebi imaju istu poantu, ukazuje na to da je Mindfulness aspekt svijesti koji nastaje kroz usmjeravanje pažnje i pozornosti na određene misli, emocije ili stvari prisutne u sadašnjem trenutku.

Sadašnji trenutak traje jako kratko stoga je ovu metodu moguće primijetiti razvijanjem i vježbanjem metode meditacije koja vuče korijen iz budističke tradicije. Isto je tako važno naglasiti da Mindfulness kao psihoterapija ne uključuje duhovne, spiritualne i/ili religijske tehnike.

Tehnike i vježbe Mindfulnessa usvajaju se na posebnim tečajevima koje provode educirani i licencirani voditelji, obični psiholozi ili psihijatri, ali i ostali stručnjaci najčešće iz područja mentalnog zdravlja.

Primjer vježbe Mindfulnessa je svjesnost vlastitog daha. Primječujući promjene unutar trbušnog područja dok se tijelo prilagođava dotoku zraka pri svakom udahu i izdahu, postajemo svjesni trenutka u kojemu se nalazimo. Isto tako, usmjeravanjem pažnje na hranu koju jedemo još je jedan primjer vježbanja Mindfulnessa.

Kako se Mindfulness proširio s Istoka na Zapad

Postoji više puteva kojima je Mindfulness migrirao s Istoka na Zapad. Svakako je najveći utjecaj na njegovo putovanje, barem u posljednje vrijeme, imao Jon Kabat-Zinn. On je bio učenik zen budističkih učitelja kao što su Philip Kapleau, Thich Nhat Hanh i Seung Sahn te je član i osnivač Cambridge Zen Centra. Osnovao je i Centar za Mindfulness na Medicinskom fakultetu Sveučilišta Massachusetts i Institut Oasis za Mindfulness profesionalno obrazovanje i obuku.

Ovdje je Kabat-Zinn razvio svoj program smanjenja stresa temeljen na svjesnosti (MBSR - Mindfulness-Based Stress Reduction).

Upravo je ova integracija sa zapadnom znanošću bila ključna da Mindfullnes stekne široku popularnost na Zapadu.

Mindfulness kao psihoterapija

Mindfulness meditacija može biti jako učinkovita, posebno kada su u pitanju depresivna i anksiozna raspoloženja. Njena je primjena široka i uglavnom polučuje boljitak kod ljudi koji:

-imaju sklonost često razmišljati negativno,
-pretjerano brinu o mogućim katastrofama u budućnosti,
-previše su samokritični,
-imaju nagle promjene u raspoloženju,
-često preispituju svoje negativne reakcije i žele ih promijeniti,
-imaju problema s održavanjem koncentracije,
-često su preplavljeni neugodnim emocijama i ne znaju kako se s njima nositi,
-imaju problema sa štetnim ponašanjima (npr. prejedanje, izbjegavanje kontakata s drugima, socijalna izolacija, pretjerana konzumacija alkohola i sredstava za smirenje itd.),
-pate od nesanice, glavobolje, bolova u leđima, trbuhu, vratu ili nekim drugima dijelovima tijela,
-imaju poteškoća s prihvaćanjem dijagnoze iznenadne bolesti ili se teško nose s problemima liječenja i tjelesnim simptomima,
-žele poboljšati svoje psihičko i fizičko stanje, pronaći unutarnji mir te tako spriječiti brojne bolesti,
-žele živjeti život punim plućima.*

*Preuzeto iz: Mindfulness meditacija – što je i kada se koristi?

Mindfulness se primjenjuje i kod suočavanja sa stresom i reakcija na stresne situacije kao i za bolju prilagodbu na svakodnevne životne zahtjeve.

Kod stanja s težim simptomima kao što su depresija i panični napadaji straha, Mindfulness se preporučuje nakon ublažavanja simptoma drugim terapijama.

Od 1970-ih godina, klinička psihologija i psihijatrija razvile su niz terapeutskih primjena Midfulnessa temeljenih na svjesnosti za pomoć ljudima koji doživljavaju različita psihološka stanja. Programi temeljeni na Mindfulnessu usvojeni su u školama, zatvorima, bolnicama, veteranskim centrima i drugim sredinama, a učinkovito se primjenjuju kod zdravog starenja, reguliranja tjelesne težine, poboljšanju sportskih izvedba, za pomoć djeci s posebnim potrebama, te kao intervencija u perinatalnom razdoblju.

Mindfulness za svakoga!

Učinkovitost Mindfulness meditacije ovisi o trudu i želji koje ulažemo u njeno provođenje. Želimo li promijeniti naše stanje, prionut ćemo proučavanju i djelovanju. Uz pomoć metode kao što je Mindfulness koja ima za cilj usredotočiti pojedinca na sadašnji trenutak lišivši ga stresa, tjeskobe i anksioznosti, možemo postići zadovoljstvo i sreću, osjetiti se cjelovitije, povezanije s vremenom i prostorom i samim sobom.

Upoznati sebe, uvidjeti sve što nas kod nas samih veseli ili što nam smeta, te prihvatiti to kroz Mindfulness metodu, može biti samo pozitivno iskustvo.