Pomozi mi da pomognem

Kao i svakoj godini prije nje i 2022. godini je, na njenim samim počecima, dodijeljena titula “Nove godine”. Polet i elan rastu, ideje se gomilaju na razradu, sve je puno mogućnosti. Mi smo, naravno, započeli s entuzijazmom i odmah krenuli u novi projekt koji je već sada u punom jeku:

POMOZI MI DA POMOGNEM

Naši partneri u projektu su Udruga za psihosocijalnu pomoć Susret iz Zagreba, Udruga za unaprjeđenje mentalnog zdravlja „Vrapčići“ iz Slavonskog Broda, Stichting koalicija za rad sa psihotraumom i za mir iz Vukovara.

Udružili smo snage kako bi širili mrežu psihosocijalne peer podrške u zajednici za osobe sa psihosocijalnim teškoćama i njihove obitelji promicanjem primjera dobre prakse i edukacijom za pružanje peer potpore u procesu oporavka i socijalnog uključivanja.

U Hrvatskoj prevladava biomedicinski pristup brizi o mentalnom zdravlju te nije razvijen sustav brige o mentalnom zdravlju u zajednici, niti sustav podrške osobama sa psihosocijalnim teškoćama nakon njihovog bolničkog liječenja, odnosno sustav koji će spriječiti hospitalizaciju i različite oblike prisilnih postupanja prema pripadnicima ove ranjive skupine.

Prema podacima iz Hrvatskog registra o OSI (NN 64/01) duševni poremećaji su najčešća vrsta oštećenja. U pojedinim županijama u kojima će se projekt provoditi, prema vrsti oštećenja, duševni poremećaji čine četvrtinu od ukupnog broja OSI: u DNŽ čine 25,2%; SPD 32,8%; BPŽ 22,8%; VSŽ 33,8%; ZŽ 20,3%; ZG 20,6%. Iz ovih je podataka vidljivo da postoji velika potreba za pružanjem psihosocijalne potpore ranjivim skupinama. Svjetska zdravstvena organizacija u svom izvješću o zdravlju iz 2001. godine naglasila je da se sve usluge mentalnog zdravlja za djecu i odrasle osobe trebaju integrirati u opće zdravstvene i socijalne usluge u zajednici kako bi se ostvario sustav zdravstvene skrbi koji poštuje ljudska prava i koji je troškovno učinkovit.

Provođenje projekta „Pomozi mi da pomognem“ pruža priliku za razmjenu informacija i učenje o suvremenim metodama brige za mentalno zdravlje u zajednicama koje stavljaju fokus na ulogu pojedinca u vlastitom oporavku. Oporavak znači da osoba sa psihosocijalnim teškoćama ponovno uči koristiti vlastite kapacitete, pri čemu joj izolacija i socijalna isključenost nimalo ne pomažu. Upravo suprotno, ključnu ulogu u procesu oporavka preuzima zajednica stvaranjem adekvatne mreže skrbi, u koju se, pored stručnjaka s područja psihosocijalnog zdravlja, uključuju članovi obitelji i prijatelji, kao i stručnjaci po iskustvu (peer stručnjaci).

Projekt je osmišljen kao kolaž pomno isplaniranih aktivnosti koje će povezati sve partnere u istome kao i sudionike i korisnike u svim županijama u kojima udruge djeluju.

Projektne aktivnosti:

1. Trening za osposobljavanje facilitatora Grupa peer podrške, na kojemu će se provesti niz iskustvenih vježbi osmišljenih na temelju realnih situacija iz postojećih Grupa, kako bi se doživjela grupna dinamika. Facilitatori će nakon toga moći samostalno provoditi grupe za peer podršku uz stalne konzultacije i superviziju stručnjaka iz udruge nositelja projekta i partnerskih udruga;
2. Grupe peer podrške za osobe sa psihosocijalnim teškoćama i članove njihovih obitelji. Osobe sa psihosocijalnim teškoćama iz Grupa dobivaju sigurno i zaštićeno mjesto gdje se mogu susresti s drugima koji prolaze slična životna iskustva, dijeliti s drugima ono što prolaze – misli, osjećaje, pitanja koja ih muče, te jedni drugima pružiti podršku. Članovi njihovih obitelji kroz Grupe saznaju koje su potrebe i mogućnosti ranjivog člana obitelji, stječu uvid u vlastito, nerijetko narušeno psihičko stanje te uče kako popraviti odnose koji predstavljaju otežavajući faktor oporavka osoba sa psihosocijalnim teškoćama;
3. Konzultacije za facilitatore Grupa peer podrške – konzultanti razgovaraju s facilitatorima Grupa o različitim situacijama koje su se dešavale na Grupi, o reakcijama facilitatora na te situacije i zajedno iznalaze rješenja za konkretne situacije;
4. Radionica za izradu osobnog plana oporavka i edukacija za peer stručnjake - osobni plan oporavka (WRAP-Whole Recovery Action Plan). WRAP je inovativan alat za suočavanje s vlastitim psihosocijalnim teškoćama. Podrazumijeva detaljan uvid u vlastito psihičko stanje, okidače koji dovode do razvoja psihosocijalnih teškoća, mogućnosti sprječavanja istih;
5. Stručne psihoterapijske konzultacije za peer stručnjake;
6. Stručna supervizija za peer stručnjake;
7. CARe edukacija - kroz ovu aktivnost provesti će se edukacijske radionice po metodologiji i principima (Comprehensive approach to rehabilitation) namijenjene stručnjacima po profesiji (socijalni radnici, psiholozi, soc.pedagozi, itd.) Stručnjaci se upoznaju s CAR-e metodologijom rada orijentiranom ka oporavku, kako se približiti osobi i osnažiti ju te uraditi procjenu snaga, kako ranjivost osobe pretvoriti u snagu, raditi s okruženjem, itd. Znanja i vještine koje stručnjaci steknu primjenjivat će u svom radu i nakon završetka projekta. Edukacijom osoblja koje dovodi do povećanja njihovih kompetencija smanjuje se stres i prevenira sindrom izgaranja.

Obavijesti o svim projektnim aktivnostima (inicijative, radionice, grupni susreti) pratite na web stranicama LUDRUGE - ludruga.hr i društvenim mrežama.

Projektne aktivnosti provode se uz financijsku potporu Ministarstva zdravstva. Sadržaj dokumenata u isključivoj je odgovornosti udruge i ni pod kojim uvjetima ne može se smatrati kao odraz stajališta Ministarstva zdravstva.